Hrvatsko
zagorje

Kraj kajkavskog govora jedan je od najljepših i najromantičnijih dijelova Hrvatske. Uz to što obiluje prirodnim ljepotama, Zagorje je poznato po svojoj nezaboravnoj kuhinji u kojoj se osjećaju utjecaji germanskih, ugarskih i drugih naroda.

Zagorci su pravi veseljaci, a uz dobru hranu, vole pjesmu, vino te zanimljivu priču. Zagorje je bogato povijesnim pričama, narodnim legendama i vjerovanjima.

Jedna od najpoznatijih svakako je priča o tragičnoj ljubavi Veronike Desinićkoj, lijepe seoske djevojke koja je u 15. stoljeću živjela u selu Desiniću podno Velikog Tabora u kojem je stolovao moćni ban Hrvatske grof Herman II. Celjski. Njegov mladi i stasiti sin Fridrih, jašući očevim posjedima, zagleda se u lijepu Veroniku i odmah se čvrsto zaljubi. Ova ljubav nije bila po volji ocu Hermanu, pa je mladi par pobjegao u Sloveniju i vjenčao se. To je izazvalo bijes starog grofa koji je poslao vojsku da uhvate mlade ljubavnike. Fridriha je otac na četiri godine zatvorio u kulu bez krova, prozora i vrata a Veronika je odvedena na suđenje pod optužbom da je vještica koja je začarala grofova sina. Iako je na suđenju Veroniki dokazana nevinost, starom grofu to nije bilo po volji pa je naredio da se Veronika smjesta udavi. Nakon što su je udavili, Veronika je zazidana u zid Velikog Tabora!

Ništa manje zanimljiva nije ni legenda o nastanku vinske tradicije u zagorskom kraju. Priča seže još u antiku, kada su Rimljani, prilikom svojih vojnih pohoda, prelazili područje Zagorja. Rimski vojnici su često boravili na Vinskome vrhu, današnjoj lokaciji na kojoj se proizvode istaknuta zagorska vina, gdje su se krijepili vinom. Tamo su ih noću navodno posjećivali vilenjaci te su ih uspavali svojim pjesmama a potom usnulim vojnicima skrivali oružje kako bi zaustavili ratovanje. Odjeke pjesama vilenjaka navodno i danas čuju vinogradari iz svojih podruma, čija se čarolija zvuka osjeća u aromi i opojnosti vina.



I bazilika Majke Božje Bistričke, jedno od središta vjerskog turizma Hrvatskog zagorja veže uz sebe brojne priče. U crkvi se nalazi poznati kip Majke Božje kojem se pripisuju brojna čudesna izlječenja, a oko crkve se mogu vidjeti stotine mramornih ploča na kojima su isklesane riječi zahvale vjernika. Sam kip Majke Božje Bistričke datira još iz 15. stoljeća a u crkvu je postavljen krajem 17. stoljeća. Zanimljivo je kako je u vrijeme gradnje crkve izbio požar u kojem je oštećena cijela unutrašnjost crkve, osim velikoga oltara i čudesnog kipa Majke Božje. Nadbiskup zagrebački Antun Bauer 1935. okrunio je zlatnom krunom čudotvorni kip Majke Božje i proglasio je Kraljicom Hrvata. Svakako posjetite hrvatsko nacionalno svetište.