Ovdje možete osjetiti duh plemenitaškog Zagorja i veličinu građanske kulturne tradicije.
KULTURNE I POVIJESNE ZNAMENITOSTI
Franjevački samostan i crkva Navještenja Blažene Djevice Marije
Jednokatni trokrilni samostan s unutrašnjim dvorištem dali su sagraditi hrvatski ban Sigismund i Nikola Erdody 1630., a crkvu su odredili za mauzolej svoje obitelji. Samostan je jedan od prvih ranobaroknih sakralnih spomenika u Hrvatskoj. Iako su i samostan i crkva obnavljani više puta, sačuvali su svoj izvorni prostorni i stilski oblik.
Uz veliki broj sakralnih umjetnina, posebnu vrijednost čine sarkofazi obitelji Erdody, koji se po svojoj ljepoti mogu mjeriti s onim carske obitelji Habsburgovaca u Beču. Dva restaurirana sarkofaga (Sigismunda Erdodyja iz 1639. i Emerika Erdodyja iz1690.) iznimna su umjetnička, pa tako i turistička atrakcija, kao i prostor u Franjevačkom samostanu u kojem se mogu vidjeti.
U okviru Samostana uskoro će se otvoriti novi postav Zavičajne zbirke Klanjec, u kojem će posjetitelji moći vidjeti umjetničko blago franjevaca, ali i grada.
Cesargrad
Sredjovjekovna utvrda građena sredinom 14. stoljeća na istaknutom hrptu Cesargradske gore iznad doline Sutle i današnjeg naselja Klanjec. Prvi poznati vlasnici bili su grofovi Celjski, dok je zadnji vlasnikbila poznata obitelj Erdody koja grad napušta sredinom 17. stoljeća. Posebna zanimljivost je da je utvrda spaljena u seljačkoj buni 1573. i to od strane vođe seljačkog ustanka
Ilije Gregorića.
Novi Dvori Novi Dvori Cesargradski Dvorac je sagradio 1603. Toma II Erdody i bio je prvi zagorski dvorac zatvorenog tipa s uutrašnjim dvorištem prema kojem se krila arkadno otvaraju. Vrijednost ovom graditeljskom sklopu, koji je nažalost u ruševnom stanju, povećava podatak o njegovoj dataciji i ranobaroknoj koncepciji, jer takva ista izgradnja u Beču zapocinje 1610. godine. Dio svog života ovdje je proveo i u njemu umro Antun Mihanović.
Galerija AA. Augustinčića
Galerija Antuna Augustinčića Galerija Antuna Augustinčića izgrađena je 1970. godine i u njoj je izložen stalni postav djela Antuna Augustinčića, rođenog u Klanjcu, koji je svom rodnom mjestu poklonio cijelu umjetničku ostavštinu. Pored intimne plastik i portreta, posjetiteljima su vjerojatno najzanimljiviji njegovi monumantalni spomenici poput Mira ispred zgrade Un u New Yorku ili Spomenika seljačkoj buni u Gornoj Stubici. U vanjskom prostoru Galerije uređen je park skulptura.
Trg Antuna Mihanovića
Spomenik Antunu Mihanoviću, ilirskom pjesniku i političaru podignut je na glavnom gradskom trgu 1910. godine i djelo je kipara Roberta Frangeša Mihanovića.
Trg nosi ime pjesnika, zanimljiva je arhitektonska cjelina koja je uređena 1996. godine kao zaštićena spomenička baština.
Spomen groblje
U tišini i spokuju spomen parka, nekadašnjeg klanječkog groblja, posljednje su počivalište našli ilirac i pjesnik najsvetije hrvatske pjesme Antun Mihanović, veliki slikar hrvatske povijesti Oton Iveković i antifašist Krsto Iveković.
Kapelice Sv. Florijana i Sv. Filipa i Jakova
Kapelica Sv. Florijana prvi put se spominje 1690. g., dok je sadašnja izgrađena 1742. godine. Ta je kapela zavjetna kapela Klanjčana koji svetog Florijana slave kao svog zaštitnika.
Kalvarija na brijegu pored kapelice potječe iz 1933. godine u kojoj se slavila 1900 godišnjica Isusove smrti. Podigli su ju Klanjčani dobrovoljnim prilozima.
Kapelica Sv. Filipa i Jakova u Letovčanu Novodvorskom prvi se puta spominje 1802. godine, a obje se nalaze u prekrasnom prirodnom okružju i do njih se dolazi cesticama na kojima gotovo svako raskrižje ima svoje drveno raspelo i koje prolaze kroz zaseoke s tradicionalnim, danas rijetkim zagorskim kućama.
Još pogledajte:
- Kaj sve ima u Klanjcu (aktualna događanja i najave, turističko-ugostiteljski objekti...)
- Kratak tekst o Klanjcu
- Galerija slika Klanjec