Hrvatsko
zagorje

Naziv mjesta nastao je iz dva dijela. Prvi dio imena Sveti Križ nastao je po crkvi posvećenoj Svetom Križu. Nema podataka o tome kada je osnovana župa, ali je iz popisa župa 1334. godine poznato da je crkva Svetog Križa na posjedu Petra, sina Nuzlinova postojala već te godine, što znači da je već ranije podignuta. O drugom dijelu imena mjesta Začretje postoje dvije verzije. Samo mjesto smjestilo se na povišenom tlu koje okružuju lugovi. Na površinama današnjih sjenokoša bila je nekad krasna hrastova šuma zvana "hrastina". Narod je nekad takav lug nazivao "čret", stoga bi jednostavno rekli: "Idemo za čret", te je vremenom nastalo Začretje. Druga je verzija da "čret" znači močvarno područje, pa je iza toga "čreta" odmorište iz čega je takoder vremenom nastalo Začretje.

Župna crkva Sv. Križa potječe još iz 12. stoljeća, a pregrađivana je tijekom 18. st. Vrlo su vrijedni barokni bočni oltari i propovjedaonica iz 1777. godine, kalež iz 1620. godine dok je glavni klasicistički oltar od sadre iz 1786. godine. Posebno je vrijedno spomenuti drveni kip nazvan "Oplakivanje Krista" koji potječe s kraja 15. ili prvepolovine 16. st. Vrijedna je i kapela sv. Vida koja je također gotskog stila, a prvi se put spominje u popisu iz 1334. godine. Na istom mjestu oko 1630. godine podignuta je današnja kapela. Glavni je oltar posvećen sv. Vidu, a podignut je 1718. godine. Osim kapele sv. Vida vrijedna spomena je i kapela Majke Božje Marije u Klupcima. Postojala je već 1502. godine, a prvi se put spominje 1639. godine u kanonskoj vizitaciji. Kapela sv. Ane koja se nalazi u Završju Začretskom postojala je već u drugoj polovini 16. st., ali se prvi put spominje 1627. godine.

U neposrednoj blizini župne crkve sv. Križa nalazi se kasnobarokni dvorac ponešto neobična tlocrta u obliku slova "V". Početkom 18. st. dvorac je pripadao obitelji Keglević koja je na tom istom mjestu imala stariju kuriju, a koja je kasnije uklopljena u sjeverno krilo novog zdanja. U neposrednoj blizini Svetog Križa Začretja nalazi se i dvorac Mirkovec koji je dobio naziv po obitelji Mirkoci koja ga je posjedovala u 16. i 17. st. U prošlosti su poseban utjecaj na kulturu imali svećenici koji su nerijetko bili jedini pismeni Ijudi. U 17. st. spominje se u sklopu crkve "učitelj", ali ne i škola. Prva pučka škola počela je djelovati 1838. godine, a prvi je učitelj bio Antun Špoljar. Veliki trag je iza sebe ostavio ravnajući učitelj Oskar WolfI koji je došao u mjesto 1913. godine i sa sobom donio fotoaparat, zahvaljujući čemu u školskoj spomenici i danas postoji opsežna fotodokumentacija.

Uz ime Oskara Wolfla vezano je i otvorenje nove školske zgrade na trgu 1914. godine, nabava prvog kinoprojektora i radija 1924. godine i dr. Vrijedno je spomenuti da je od ustanova u kući Pavla Fizira 1876. godine djelovala čitaonica koja je imala veliki utjecaj na kulturni razvitak mjesta. Prema sačuvanim pravilima iz onog vremena zadatak čitaonice bilo je širenje pismenosti. Od 1977. godine nakon više lokacija knjižnica seli, današnje prostorije u zgradu bivše škole na trgu gdje s uspjehom nastavlja svoje kulturno djelovanje.

Još pogledajte:

- Kaj sve ima u Sv. Križu Začretje  (aktualna događanja i najave, turističko-ugostiteljski objekti...)

- Kratak tekst o Sv. Križu Začretje